Cilj svakog vještačenja je utvrditi „stvarno stanje“ u sporu stranaka. Vještačenje se provodi na poziv suda, ali i na poziv bilo kojeg drugog naručitelja. Rezultat vještačenja je elaborat koji se naziva Nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Nalazom se utvrđuje zatečeno stanje tijekom očevida. Mišljenje vještaka se zasniva na pravilima struke, dokumentaciji koju je vještak dobio od suda ili nekog drugog naručitelja te na stručnom iskustvu sudskog vještaka. Kao takvo, ono mora biti profesionalno i nepristrano.

U jednom sudskom postupku sud kao pravovaljano vještačenje priznaje ono koje je nastalo temeljem sudskog naloga/poziva vještaku. Vještačenja koja su nastala temeljem poziva vještaku samo jedne stranke, neovisno o sudu i neovisno o tomu da li se uopće vodi sudski postupak, principijalno nisu jednakovrijedna. Ipak, nije moguće promatrati isključivo crno / bijelo iz razloga što postoje određeni pravni postupci kojima se to može nadoknaditi isto kao što ovisi i o tomu kakve je prirode vještačenje (stupanj egzaktnosti i provjerljivosti).

U predmetima u kojima se ne radi isključivo o građevinskom vještačenju provode se Interdisciplinarna vještačenja.

Od izuzetne je važnosti temeljitost pristupa te stručno iskustvo i analiza. Tek takvim pristupom moguće je izraditi kvalitetan elaborat vještačenja.